Osnovna škola Antuna Mihanovića Zagreb

Učenici osmih razreda: Lorena Bartulović, Sara Džambo, Lucija Ipša, Jan Kos, Marta Kralj, Petra Kren, Kristina Lažeta, Erika Lugarić, Ana Mazalin, Iva Mazalin, Franjo Pištelek, Ivana Šarkanj, Magdalena Vranić i Marko Zidar pod vodstvom Mirjane Badžek, učiteljice matematike, realizirali su projekt Lenucijeva potkova u Zagrebu – umjetnost, arhitektura i povijest.

Uvod u projekt je posjeta izložbi Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole u Muzeju za umjetnost i obrt.

Herman Bollé (Köln, 1845. – Zagreb, 1926.) jedan je od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata. Tijekom gotovo pola stoljeća života i rada u Hrvatskoj ostavio je neizbrisiv trag u izgradnji grada Zagreba i povijesti hrvatske arhitekture. Kao jedan od utemeljitelja Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt imao je odlučujuću ulogu u promicanju umjetničkog obrta, u obrazovanju mladih obrtnika i arhitekata. Ubraja se i u najproduktivnije hrvatske arhitekte s oko 150 realiziranih projekata.

Cilj projekta: upoznati najzanimljivije znamenitosti (muzeje, spomenike, galerije, kulturne institucije… unutar Lenucijeve potkove u Zagrebu te napisati kulturno povijesni vodič po Zagrebu na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Cilj je upoznati povijesna razdoblja kroz spomeničku baštinu Zagreba, pisano izražavanje na hrvatskom i stranom jeziku, otkrivanje likovno zanimljivih detalja arhitekture (fasade, prozori, balkoni, vrata, štukature, ornamentika s naglaskom na različite ljudske, mitološke i ostale skulpturalne likove na fasadama zgrada koje pripadaju tom izuzetnom urbanističkom sklopu), parkovne arhitekture, Botaničkog vrta, dječjih igrališta, unutarnjih dvorišta i kolnih ulaza.

Najzanimljiviji ulomci iz vodiča:

Zgrada HDA na Marulićevom trgu jedna je od najljepših građevina secesijske arhitekture u Hrvatskoj, sagrađena 1913. prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog.

1913. istočno od zgrade Kola, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palače projektirao Viktor Kovačić.
1964. na zapadnoj, praznoj strani Trga Maršala Tita podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) prema projektu Stanka Fabrisa, a od 2014. tu je zgrada Muzičke akademije arhitekta Milana Šosterića.
Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga 7 vrtlara i pomoćno osoblje.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga 7 vrtlara i pomoćno osoblje

Austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. posjetio je Zagreb u listopadu 1985. godine. Tom prigodom u njegovu počast, trg koji se prostire između Umjetničkog paviljona na sjevernoj strani Glavnog kolodvora na jugu, dobio njegovo ime – Trg kralja Tomislava, a sam spomenik kralju Tomislavu      Roberta Frangeša Mihanovića, čije su prve skice dovršene 1927.godine, postavljen je na trgu 1947. godine.

Meteorološki stup na Zrinjevcu postavljen je 1884. godine kao dar vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera. Izrađen je od istarskog mramora, prema nacrtima Hermana Bolléa. Meteorološki instrumenti nabavljeni su u Göttingenu, a sat je djelo zagrebačkog urara Königa, posebno zanimljiv po tome što mu kazaljka svaki dan prelazi puni krug od 24 sata. Obnovljen je 1992. godine.