preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Mihanovića Zagreb

Login
Na Dušni dan...

 

U šumi se potok jada,
odletjele na jug ptice,
zebu grane i grančice –
lišće pada.


Mnogo bješe sreće, rada:
zemljica je umorena.
S bukve, hrasta i jasena
lišće pada.


Spavati je zemlja rada.
Dun'te vjetri, kroz šumicu
prostrite joj posteljicu.
Lišće pada.


Mir! Ručice sklopi sada.
Naših njiva na plotove,
naših dragih na grobove
lišće pada.


                  Vladimir Nazor

3. a-razredna stranica

4. a-razredna stranica

e-boravak

Sigurnost na internetu

Pravopisne vježbe

Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

e-Vježbaonica

e-Škole

Naša škola



 

Školski list "Mihić"

Školski kurikulum

Školski projekt

Mi u medijima

LIST UČENIKA 8. b razreda

Priloženi dokumenti:
Nasa krila.pdf

RED BUTTON

Korisni linkovi





Upisi



 

Najava događaja
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 11. 2013.

Ukupno: 157041
Ovaj mjesec: 2269
Ovaj tjedan: 379
Danas: 4
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Preporuke za organizaciju rada u razrednoj nastavi i upute za vrednovanje i ocjenjivanje u mješovitom modelu nastave
Autor: Vanja Jurilj, 1. 5. 2020.

Na temelju zaključka Vlade Republike Hrvatske od 23. travnja 2020. plan je otvoriti škole za razrednu nastavu za određene skupine učenika i uz primjenu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).  Naime, u trenutku kad se obnavljaju gospodarske aktivnosti očekuje se da će roditelji početi raditi izvan kuće pa je u skladu s time potrebno uspostavljati određene funkcije odgojno-obrazovnog sustava. Omogućiti učenicima povratak u škole, i time im omogućiti nastavak uobičajenog obrazovnog procesa, također je jedan vid oporavljanja situacije u kojoj smo se našli.

U nastavku, pročitajte cjeloviti tekst Preporuka za organizaciju rada u razrednoj nastavi i upute za vrednovanje i ocjenjivanje u mješovitom modelu nastave. 


Najraniji rok primjene: 11. svibnja 2020.

Uvod

Na temelju zaključka Vlade Republike Hrvatske od 23. travnja 2020. plan je otvoriti škole za razrednu nastavu za određene skupine učenika i uz primjenu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).  Naime, u trenutku kad se obnavljaju gospodarske aktivnosti očekuje se da će roditelji početi raditi izvan kuće pa je u skladu s time potrebno uspostavljati određene funkcije odgojno-obrazovnog sustava. Omogućiti djeci i učenicima povratak u dječje vrtiće i škole, i time im omogućiti nastavak uobičajenog obrazovnog procesa, također je jedan vid oporavljanja situacije u kojoj smo se našli. Dodatno, za učenike je korisno da se vrate u školu, ako je to epidemiološki prihvatljivo, zato što je kvalitetu nastave lakše osigurati u školama, a i socijalizacija je važan aspekt učenikova odgoja i obrazovanja. I dalje je najvažniji cilj briga o cjelovitom razvoju i dobrobiti djeteta.

HZJZ objavio je Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanje djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu (u daljnjem tekstu Upute HZJZ-a). U Uputama HZJZ-a nije predviđeno da učenici i učitelji nose maske niti rukavice, ali se predviđa rad u malim skupinama koje u pravilu nisu veće od 10 sudionika i one se maksimalno distanciraju od drugih skupina u školi. U istome su dokumentu dane vrlo detaljne upute o radu i uvjetima koji trebaju biti osigurani, stoga se ove Preporuke ne mogu razmatrati odvojeno od toga dokumenta.

Tijekom prva dva tjedana nastave u školi i odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima pratit će se proces i napraviti njegova evaluacija s pedagoškog, ali i epidemijskog stajališta te će se nakon tog perioda izraditi promjena uvjeta ako bude potrebno. Sukladno epidemiološkoj situaciji, bit će dane nove upute ili će se produžiti trajanje postojećih. U postavljenu grupu koja će početi s radom najranije 11. svibnja ne može se naknadno uvrstiti još jedno dijete, odnosno učenik, a ako je to izvedivo – ni učitelj. Odvajanje jedne grupe od druge, ključno je za osiguravanje sigurnosti učenika.

Napomena: U Republici Hrvatskoj je 916 matičnih osnovnih škola u kojima se izvodi razredna nastava (od kojih je 116 u Gradu Zagrebu), uz te škole vezano je 1149 područnih škola. U razrednoj nastavi ukupno su 9 903 razredna odjela. U prosjeku je 13,5 učenika po razrednom odjelu, a u školi je u prosjeku 11 razrednih odjela razredne nastave. Prosječna škola ima 3 razredna odjela po godištu. U Gradu Zagrebu u prosjeku je 20 učenika u jednom razrednom odjelu.

Organizacija nastave u mješovitom modelu

Za vrijeme epidemije za učenike razredne nastave provodit će se poučavanje dijelom kao oblik nastave koju učenici pohađaju u školi, ali u promijenjenim uvjetima u odnosu na redovitu nastavu, a dijelom kao nastava na daljinu. Roditelji učenika imat će mogućnost izbora sukladno Uputi HZJZ da njihova djeca kompletnu nastavu prate putem nastave na daljinu.

U razrednoj nastavi u redovitom programu rade učitelji razredne nastave te učitelji stranog jezika i Vjeronauka, ali ponegdje i Informatike, Tjelesne i zdravstvene kulture te Glazbene kulture. Pored toga, u osnovnim školama radi i oko 2600 stručnih suradnika (pedagozi, psiholozi, knjižničari, edukatori-rehabilitatori, socijalni pedagozi, logopedi i sl.). Svi navedeni profili zaposlenika trebaju sudjelovati u mješovitom modelu nastave na daljinu.

Paralelno s nastavom u školama, i dalje će se održavati nastava na daljinu čija je podloga Škola na Trećem zajedno s radnim materijalima – zadatcima i aktivnostima, koji su dostupni na mrežnim stranicama Škole za život.

Kako bismo omogućili kvalitetno obrazovanje svim učenicima (onima u školama i onima kod kuće) jednako usvajanje planiranih odgojno-obrazovnih ishoda, treba sinkronizirano raditi u školama i u Školi na Trećem. Takav mješoviti model nastave podrazumijeva usvajanje jednakih odgojno-obrazovnih ishoda i kod učenika u nastavi u školi i kod učenika u Školi na Trećem. Osobito treba paziti na usvajanje ključnih jezičnih, matematičkih i prirodoslovnih kompetencija, kao i na njihovo ujednačeno vrednovanje. Ovo podrazumijeva da se za Školu na Trećem popis nastavnih sadržaja i materijala objavljuje barem tri dana unaprijed.

U primjerenom obliku trebaju biti prisutni i predmeti s pretežito odgojnom komponentom. Izuzetak je nastava Tjelesne i zdravstvene kulture, prema Uputa HZJZ-a ta se nastava ne preporuča u zatvorenom prostru, ali se ne preporučaju ni intenzivne aktivnosti na otvorenom prostoru, odnosno one koje uključuju bliski fizički kontakt.

U provođenju nastavnoga procesa treba se pridržavati sljedećih pravila:

  • Odgojno-obrazovni ishodi trebali bi biti usklađeni u radu u učionici s nastavom u Školi na Trećem.
  • Metode poučavanja i aktivnosti za učenike mogu se razlikovati u modelu mješovite nastave za učenike u učionici i one kod kuće.
  • Zadaci koje učenici dobivaju trebaju biti slični s obzirom na vrijeme potrebno za izvođenje, zahtjevnost u izradi, povezanosti s odgojno-obrazovnim ishodima.
  • Domaće zadaće, uradci i zadaci trebaju biti jednaki i svi učenici ih moraju imati mogućnost predati učiteljima u izravnom kontaktu ili posredstvom roditelja i tehnologije.
  • Metode vrednovanja trebaju biti ujednačene za sve učenike u mješovitom modelu nastave.

Svim učenicima treba osigurati dostupnost poučavanja,  nastavnih materijala i potpore u učenju.

Učitelji pri tome upotrebljavaju materijale objavljene na Školi na Trećem, odabrane udžbenike i druge obrazovne materijale.

Prikupljanje, pregled i vrednovanje uradaka i zadataka učitelj treba redovito provoditi, i to na sličan način i prema jednakim kriterijima za sve učenike u mješovitom modelu nastave. Međutim, to ne znači da se svaki dan svakom učeniku trebaju pregledati sve zadaće, već učitelj može odlučiti kad će koji učenici predati zadaće i za koje predmete.

Upute za vrednovanje i ocjenjivanje

Vrednovanje u razrednoj nastavi u mješovitom modelu nastave, kao i u nastavi na daljinu, treba biti usmjereno vrednovanju kao učenje i za učenje (formativnom vrednovanju) i davanju povratnih informacija učenicima koje ih ohrabruju i potiču na istraživanje i učenje, ocjenjivanje je, pritom, u drugom planu.

Zaključna ocjena na kraju nastavne godine temelji se na ocjenama koje su učenici dobili tijekom cijele nastavne godine, uključujući i nastavu na daljinu, odnosno nastavu koja se izvodi u mješovitom modelu.

Sve odrednice iz Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu primjenjuju se i u mješovitom modelu. Sažetak je dan na sljedećoj shemi:

Konkretno, u gotovo svim predmetima može se vrednovati aktivnost učenika u diskusijama i domaćim zadaćama, aktivnost se može vrednovati i barem jednom ocjenom iz odgovarajućeg predmetnog područja. Nadalje, u gotovo svakom predmetu moguće je napraviti i jedan složeniji zadatak u obliku plakata, prezentacije, projekta, istraživačkog rada, kritičkog prikaza ili problemskog zadatka. Takav se rad može vrednovati rubrikom ili nekim drugim načinom koji jasno prikazuje elemente i kriterije vrednovanja. Dakle, barem dvije ocjene do kraja nastavne godine mogu dobiti svi učenici u gotovo svim predmetima u mješovitom modelu nastave bez obzira prate li nastavu kod kuće ili u školi.

Ono što treba posebno naglasiti je da sadržaji koje učitelji poučavaju i kasnije vrednuju trebaju biti usmjereni na bitno, a ne na sporedne detalje ili činjenice.

Inovativne metode vrednovanja uključuju izradu projekata, plakata, rješavanje problema, izradu e-portfolija, jednostavnije istraživačke radove, praktične radove, projekte koje učenici rade samostalno ili u suradnji s drugim učenicima i sl. Za sve te metode učenicima je potrebna učiteljeva, ali i vršnjačka potpora, kao i postupnost u njihovoj izradi koju će pratiti i povratne informacije koje će se davati učeniku na različitim stupnjevima izrade.

Prema Uputama HZJZ-a učitelj u školi s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom, što znači da se dio nastave (npr. Prirode i društva, Likovne kulture, Glazbene kulture) može provoditi na školskom dvorištu, u vrtu ili parku, ali bez doticaja s drugom razrednom skupinom ili drugim osobama, pritom se ne preporuča izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture.

Zaduženja učitelja u mješovitom obliku nastave

Prema Pravilniku o tjednim ranim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi učitelji u razrednoj nastavi imaju tjednu normu  od 16 sati nastave po predmetima, 1 sat razrednog odjela, 1 sat ostalih aktivnosti s učenicima, 1 sat dopunske nastave, 1 sat dodatne nastave i 1 sat izvannastavnih aktivnosti. To je ukupno 21 sat (u trajanju od 45 minuta) neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

Međutim, prema Uputama HZJZ-a sve aktivnosti se trebaju odvijati u jednoj grupi s jednim učiteljem i bez fizičkog kontakta te se stoga neće izvoditi izvannastavne aktivnosti, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture izvodit će se u smanjenom opsegu, a vjerojatno i dopunska i dodatna nastava uživo ne daje svima jednake prilike za sudjelovanje. Također i sat dodatnih aktivnosti s učenicima teško će se provoditi u ovoj fazi. Svi ti sati mogu se uvrstiti u dio nastave na daljinu, što znači da učiteljima otvara mogućnost da se 5-6 sati tjedno posveti komunikaciji s roditeljima i učenicima koji su u nastavi na daljinu (u prosjeku 1 sat dnevno).

Neke aktivnosti koje su propisane školskim kurikulumom neće se provoditi (npr. izleti, ekskurzije, školske priredbe), a ni neki godišnji poslovi (npr. natjecanja učenika).

Ostale aktivnosti do 40-satnog radnog vremena uključuju stručno-metodičko pripremanje za neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u mješovitom modelu nastave, ali i vrednovanje učeničkih postignuća.

Stručni suradnici trebaju pružiti podršku učiteljima u procesu pripreme za provođenje mješovitog modela nastave, a posebno u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Broj učenika u razredu u mješovitom modelu i razredu u školi (prije 16. svibnja) ostaje jednak.

Prema Uputama HZJZ-a za jednu grupu djece brine jedan učitelj odnosno dva u slučaju produženog boravka u školi, ali bez „preklapanja“. To znači da učenici u razrednoj nastavi neće u učionicama imati nastavu za predmete koje ne predaje njihov učitelj razredne nastave (strani jezik, izborne i fakultativne predmete).

Organizacija nastave u školi

Iz Uputa HZJZ-a proizlaze sljedeće preporuke:

  • Kako bi se osigurao što manji protok i doticaj učenika, razredni odjeli neće početi s nastavom u isto vrijeme. Npr. škola može napraviti intervale od 10 ili 15 minuta u kojima učenici dolaze pa bi tako učenici prvog razreda počeli između 8:00 i 8:20 ukoliko škola ima tri prva razredna odjela (A razred u 8:00; B razred u 8:10 i C razred u 8:20); učenici drugog razreda bi krenuli s nastavom između 8:20 i 8:40 ukoliko također imaju tri razredna odjela, itd. Škole u pravilu imaju više od jednog ulaza pa učenici mogu ulaziti na različite ulaze, tako se može ispoštovati Uputa HZJZ-a, a učenici bi bili u školi do 9:00. Ovo je samo primjer i svaka škola treba napraviti raspored koji je za nju primjeren. Ovakav raspored treba uskladiti i s produženim boravkom, gdje on postoji, kako bi djeca bila zbrinuta u predviđenom vremenskom rasponu.
  • Razredni odjeli neće imati školske odmore u isto vrijeme nego s određenim razmakom, a u skladu s vremenom u kojem su započeli s nastavom. Mali odmor učenici mogu provesti u svojoj učionici ili izaći na školsko dvorište uz primjerenu fizičku udaljenost od drugih razrednih odjela.
  • Veliki odmor na kojem se dijeli hrana također neće biti u isto vrijeme za sve razredne odjele. Preporuča se hranu odmah pripremiti za konzumaciju i podijeliti ju učenicima u učionici ili na otvorenom prostoru škole ako je to moguće.
  • Izvannastavne aktivnosti ne održavaju se u školama.
  • Za sve učitelje epidemiolozi HZJZ će održati webinar o Uputama HZJZ-a.
  • Prvi dan nastave u školi treba započeti uputama učenicima kako se ponašati, prati ruke, održavati fizički razmak i sl.
  • Isti učitelj će raditi s istim razrednim odjelom cijelo vrijeme ako je to moguće. Što znači da se predmeti koje izvode predmetni učitelji i dalje izvode u nastavi na daljinu.
  • Ne preporučuje se izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na zatvorenom prostoru i ne preporučuju se intenzivne tjelesne aktivnosti. Dakle, broj sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture će biti smanjen, ali svakako treba s učenicima napraviti jednostavne vježbe razgibavanja u trajanju od 5 minuta.
  • Učenici u školi u prosjeku provedu od 3 do 4 školska sata, osim onih koji su u produženom boravku.
  • Nije preporučljivo da roditelji ulaze u prostor škole pa se informacije i roditeljski sastanci mogu obaviti telefonskim putem ili videopozivom.

Roditelji i škola u krugu povjerenja za učenje i dobrobit učenika

Roditelji su dužni pažljivo pročitati Upute HZJZ-a kako bi uočili koji učenici ne smiju u školu te za koje se kategorije ne preporuča dolazak u školu u ovoj fazi. Ravnatelji i učitelji trebaju biti kontaktu s roditeljima te im dati sve potrebne informacije kako bi se pravovremeno utvrdilo koji će učenici moći pohađati nastavu u školama prva dva tjedna. Ukoliko imaju dvojbi, roditelji trebaju kontaktirati nadležnog obiteljskog liječnika, a škole se mogu obratiti nadležnim epidemiološkim službama.

Ukoliko je broj učenika koji su prijavljeni za dolazak u pojedini razredni odjel prekobrojan i ne postoji mogućnost da se osposobi novi razredni odjel, ravnatelj treba postaviti prioritete prema kojima će učenici biti na nastavi u školama od 11. svibnja. Prioritet su djeca čija oba roditelja/staratelja rade izvan kuće  i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece.

Roditelji su značajna karika u krugu povjerenja za učenje, ali i za podršku učeniku u općem razvoju, usvajanju vrijednosti i odgoja u cjelini. Međutim, u nastavi na daljinu te u mješovitom modelu nastave imaju posebnu ulogu, a posebice kod djece koja su u razrednoj nastavi jer trebaju usko surađivati s učiteljima i stručnim suradnicima u školi. Pritom roditelji ne mogu i ne smiju preuzeti ulogu učitelja.

Roditelji trebaju uočiti da se vrednovanje ne oslanja, kao do sada, na poznavanje sadržaja kao glavne pokazatelje znanja, već da trebaju obratiti pažnju i na druge elemente (samostalnost, kreativnost, mogućnost korištenja naučenog, timski rad…) i da računaju da će učitelji i to uzimati u obzir. Posebno je istaknuto da svi učenici trebaju u ovom razdoblju dobiti ocjenu iz aktivnosti u izvršavanju svojih obaveza, ali i da se očekuje da samostalno rade na složenijim zadacima. U tim složenijim zadacima dobro je da roditelji budu upoznati s njima, ali nikako da se angažiraju u izradi i pisanju takvih radova umjesto učenika. Jasan stav roditelja ovdje je važan za razvoj vrijednosti kod djece i na tome trebaju ustrajati, kako roditelji, tako i učitelji.

Naglasci za roditelje

  • Preporuča se ostanak kod kuće djece s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti.
  • Potiče se ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati skrb kod kuće, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati.
  • Roditelji/skrbnici dovode i odvode djecu u škole i vrtiće tako da, ako je ikako moguće, ne ulaze u ustanovu osim u krajnjoj nuždi, već dolaze do ulaza pri čemu zadržavaju distancu od najmanje 2 metra u odnosno na druge roditelje/skrbnike i djecu.
  • Učenik dolazi i odlazi iz škole sa školskom torbom, ako nije omogućeno zadržavanje torbe u školi, te svoju opremu i pribor ne dijeli s drugim učenicama.
  • Ako je moguće organizirati, roditelj donosi i odnosi u dječji vrtić obilježeni ruksak s opremom isključivo petkom (posljednji radni dan u tjednu) kada dolazi po dijete.
  • Roditelj/skrbnik dovodi i odvodi dijete iz ustanove na način da je u pratnji jednog djeteta uvijek jedna odrasla osoba/roditelj/skrbnik.
  • Kada je god moguće, u pratnji pojedinog dijeta uvijek je ista osoba ili se izmjenjuju dvije odrasle osobe.
  • Kada god je moguće, u pratnji djeteta treba biti odrasla osoba koja živi u istom kućanstvu s djetetom te upravo ona osoba koja je, u odnosu na druge osobe koje bi mogle dovoditi i odvoditi dijete, uključena u takav tip dnevnih aktivnosti da je njena mogućnost zaraze s COVID-19 najmanja.
  • Kada god je moguće, u pratnji djeteta treba biti odrasla osoba koja zbog starije životne dobi (65 i više godina) ili kronične bolesti ne spada u rizičnu skupinu na obolijevanje od COVID -19.
  • Kada god je moguće, djecu iz svake odgojno-obrazovne skupine dovode i odvode roditelji/skrbnici u zasebno prethodno dogovoreno vrijeme različito za svaku odgojno-obrazovnu skupine, s razmakom od najmanje 10 minuta između dvije odgojno-obrazovne skupine.
  • Roditelji se ne okupljaju na ulazu.
  • Roditelji/skrbnici ne dovode niti odvode djecu iz ustanova niti ulaze u vanjske prostore (dvorište, vrt, igralište) i unutarnje prostore ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaraženi s COVID-19 ili su u samoizolaciji.
  • Roditelj/skrbnik potvrđuje pisanom izjavom ravnatelju ustanove prije uključivanja djeteta u ustanovu da dijete nema simptome i bolesti, odnosno da nije u riziku, te da se radi o djetetu s oba zaposlena roditelja i to da je roditelj upoznat s Uputama HZJZ-a u cjelini.

Učenici s teškoćama koji imaju pomoćnika u nastavi

Prema Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju  (NN 24/2015) postoji sedam skupina teškoća (oštećenja vida, oštećenja sluha, oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, oštećenja organa i organskih sustava, intelektualne teškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju). Kod djece kojima je prethodno osigurana podrška pomoćnika u nastavi (PUN), može se osigurati njihovo uključivanju u školu uz podršku PUN-a, isključivo ako roditelj/skrbnik nikako nije u mogućnosti organizirati ostanak djeteta kod kuće, uz izuzetak djece s bolestima/zdravstvenim stanjima koja su navedena u Uputama HZJZ-a. Preporuča se i savjetovanje s nadležnim školskim liječnikom oko specifičnih pitanja vezanih uz zdravstveno stanje i obrazovanje učenika u ovim okolnostima.

Ukoliko se učenik s teškoćama upućuje u razredni odjel, PUN se ubraja u ukupan broj osoba u odgojno-obrazovnoj skupini koja ne treba prelaziti ukupan broj preporučen u ovim uputama (do ukupno 10 djece i odraslih), a PUN se treba pridržavati svega navedenog u Uputama HZJZ-a.

Ukoliko se učenik s teškoćama ne upućuje u razredni odjel (jer nije u razrednoj nastavi), škola mu je dužna osiguravati primjerni prostor za nastavu na daljinu.

Obaveze ravnatelja

Ravnatelji temeljem ovih Preporuka, ali i Uputa HZJZ-a imaju zadaće u procesu pripreme za otvaranje škola i kod otvaranja škola.

Prije otvaranja škola Kod otvaranja škola
Temeljem Uputa HZJZ-a i Preporuka MZO-a trebaju izraditi Provedbeni plan otvaranja škole. Osigurati prihvat učenika na ulazima u školu prema utvrđenom rasporedu.
Održati virtualne sastanke s učiteljima i ostalim zaposlenima da se raspravi provedbeni plan i definiraju obaveze. Na početku nastave održati edukaciju za učenike na jednostavan i prikladan način.
Uz podršku osnivača osigurati materijalne uvjete (sredstvo za pranje i održavanje i sl. prema Uputama HZJZ-a). Javiti se lokanim stožerima civilne zaštite da se školama dostave sredstva za dezinfekciju i čišćenje, ako je potrebno. Osigurati redovito pranje ruku i osigurati redovitu nabavu sredstva za dezinfekciju i čišćenje, materijalnim sredstvima koje osigurava osnivač i preko lokalnih stožera, ako je potrebno.
Osigurati provedbu preporuka MZO-a. Vježbati s učenicima gdje se kreću, kako se koriste odmori, dijeli hrana, izlazi na dvorište i na igrališta. Također vježbati evakuaciju u slučaju potresa.
Obvezati stručne suradnike za koordinaciju aktivnosti učenika s teškoćama, ali i drugih učenika koji pripadaju podzastupljenim i ranjivim skupinama Osigurati da stručni suradnici rade s učiteljima i učenicima, posebno s učenicima s teškoćama, PUN-ovima, ali i da se uoče potrebe ostalih podzastupljenih i ranjivih skupina.
Obvezati učitelje i stručne suradnike da kontaktiraju roditelje kako bi se utvrdilo koji će učenici doći u školu 11. svibnja.

 

Roditelj potvrđuje pisanom izjavom ravnatelju ustanove prije uključivanja djeteta u ustanovu da dijete nama simptome i bolesti, odnosno da nije u riziku, te da se radi o djetetu s oba zaposlena roditelja i to da je roditelj upoznat s Uputama HZJZ u cjelini.

Osigurati provjetravanje i čišćenje prostora koje obavljaju spremači i domari.
Osigurati da svi zaposlenici, a posebno učitelji, dobiju potrebne upute i edukaciju (webinar HZJZ-a). Provjeriti jesu li osigurana materijalna sredstva za rad, materijali za učenje i poučavanje.
Osigurati administrativno-tehničku potporu kada se škola otvori. Voditi evidenciju o mjerenju tjelesne temperature zaposlenika (Upute HZJZ)
Poslati jasne upute roditeljima o dnevnoj rutini (npr. mjerenje tjelesne temperature svako jutro) dovođenju djece te higijenskim standardima u školama. Redovito prikupljati podatke o stanju i po potrebi revidirati i dopuniti Provedbeni plan.

Ravnatelji će u tom procesu imati potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, osnivača, nacionalnog i lokalnih stožera civilne zaštite. Ministarstvo će redovito objavljivati i odgovore na često postavljana pitanja.

Usporedba s teoretskim okvirom

Prema Okviru za otvorenje škola (UNESCO, travanj, 2020.) nužno je kod ponovnog otvaranja škola voditi računa o četiri aspekta: sigurnosnom okviru, načinu učenja i poučavanja, uključivanju marginaliziranih skupina i cjeloviti razvoj učenika. U tom kontekstu mi smo svaki od ovih aspekata adresirali.

Sigurnosni okvir – Upute HZJZ-a

Učenje i poučavanje – Ove preporuke i upute uz preporuke i upute do sada objavljene na mrežnim stranicama MZO-a i Škole za život.

Uključivanje marginaliziranih skupina – omogućavanje vraćanja u škole učenika s teškoćama temeljem zahtjeva roditelja, ali i kod vraćanja učenika u škole prioritet imaju učenici razredne nastave o kojima nema tko skrbiti kod kuće jer roditelji rade.

Cjeloviti razvoj učenika – posebno naglašen u svim objavljenim uputama i preporukama MZO-a, kao i u odgovorim na često postavljana pitanja objavljenima na www.mzo.hr i www.skolazazivot.hr

 

Reference

Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanje djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 30. travanja 2020.

Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu, MZO, travanj 2020.

Pravilnik o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, broj 34/14, 40/14, 103/14 i 102/19)

Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju  (NN 24/2015)

Okvir za ponovno otvaranje škola koje su sastavili UNICEF, UNESCO, World Food Programme i Svjetska banka, Framework for reopening schools. travanj, 2020.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju