Uskrs je najstariji i najveći kršćanski blagdan, koji slavi Kristovo uskrsnuće – temelj kršćanske vjere. Ovaj blagdan donosi radost vjernicima i obiluje simbolima i običajima koji simboliziraju buđenje prirode i početak novog života. Iako su mnoge uskrsne tradicije s vremenom nestale, neke od njih i dalje opstaju. Bojenje pisanica, posvećivanje hrane i bogat uskrsni doručak ostali su nezaobilazni običaji. Prije tjedan dana naša web grupa istražila je koji su još stari uskrsni običaji prakticirani u Hrvatskoj.

U mnogim krajevima, posebno u Dalmaciji i Slavoniji, na Veliku subotu muškarci u narodnim nošnjama, često članovi bratovština ili vatrogasci, stražare kraj Kristova groba u crkvi. Ovi muškarci poznati su kao „Čuvari Kristova groba“ ili „Žudije“.

U nekim selima i mjestima pjevaju se tradicionalne crkvene pjesme koje nikada nisu bile zapisane, već se prenose usmenim putem s generacije na generaciju.

Također, u nekim dijelovima Hrvatske na Uskrsno jutro organizira se procesija kroz selo ili grad, u kojoj vjernici mole i pjevaju u narodnim nošnjama, noseći križeve.

U nekim mjestima postojala je i tradicija umivanja u „uskrsnoj vodi“, vodi koja je obogaćena cvijećem i biljem koje simbolizira novi život i čistoću. Vjerovalo se da ovakav običaj donosi zdravlje i ljepotu.

Poznate su i različite igre koje se igraju na Uskrs, poput tucanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama te traženja pisanica po kući ili dvorištu.

Ovi običaji, bogati tradicijom, i danas podsjećaju na duboku povezanost ljudi s vjerom i prirodom, čuvajući naslijeđe koje se prenosi kroz generacije.

Među običajima koji su opstali i danas te se većinom prakticiraju, nalaze se pečenje kolača i bojanje pisanica na Veliku subotu, odlazak na misu povodom slavlja vazmenog bdijenja, odlazak na misu na Uskrsno jutro, blagoslov hrane te uskrsni doručak na kojemu se blaguje kuhana šunka, jaja, rotkvice, mladi luk i pinca. Ovi običaji svjedoče o trajnoj važnosti Uskrsa za obiteljsku zajednicu i vjeru, te nastavljaju živjeti kroz svakodnevnu praksu.