Osnovna škola Antuna Mihanovića Zagreb

Kratka povijest školske knjižnice

Od samog početka rada Osnovne škole Antuna Mihanovića u njoj postoji i Školska knjižnica. Međutim, prilikom izrade projekta Škole napravljen je propust i arhitektonski nije predviđen odgovarajući prostor za školsku knjižnicu. Tako je naša knjižnica privremeno smještena u kabinet hrvatskog jezika-današnja učionica informatike i u njemu ostala nimalo privremenih 26 godina.

U jesen 1999. godine knjižnica seli u današnji prostor nastao spajanjem nekadašnje radionice tehničkog odgoja i učionice informatike (još ranije taj prostor je bio foto-laboratorij). Novi prostor je, na poticaj tadašnje ravnateljice Biserke Nasurović i školske knjižničarke Vanje Jurilj, preuređen sredstvima Škole. Prostor je i dalje bio skromno uređen i bez odgovarajuće knjižnične opreme: nije bilo polica za časopise, pravog knjižničnog kataloga, stolovi i stolci su bili stari, a stola i stolaca za mlađe učenike nije bilo uopće. Računalo je bilo daleki san, internet u knjižnici još dalji… nije bilo ni telefonske linije.

Pa ipak, učenici su rado dolazili u novu knjižnicu. Broj posjeta se i više nego udvostručio. Naročito je bio značajan porast posjeta čitaonici školske knjižnice.

Korak po korak i opremanje prostora je napredovalo. Najprije je donacijom postavljena nova rasvjeta, a ubrzo su na dar dobiveni i novi čitaonički stolovi i radni stol knjižničarke. Ipak prava nova era u radu školske knjižnice započinje 2003. godine: tog ljeta je prvi puta od osnutka napravljena revizija cjelokupnog fonda Knjižnice, a tog ljeta je i Gradski ured za obrazovanje i sport grada Zagreba, napokon udovoljio, višegodišnjim molbama Škole i odobrio financiranje potpune obnove i opremanja naše školske knjižnice. Novouređena knjižnica je svečano otvorena 6. listopada 2003. godine.

Tada je započeta i priprema knjižnog fonda za informatiziranu posudbu i pretraživanje građe. Sve knjige su pregledavane, očišćene, popravljene i tek onda upisane u elektronske inventarne knjige. Korisnici građu posuđuju putem računalnog programa, a omogućeno je i on-line pretraživanje knjižničnog fonda.

Iako je puno učinjeno, knjižnica još uvijek ne odgovara standardima kada je u pitanju veličina prostora i planiramo njeno proširenje, bolju opremljenost i nove knjižnične zbirke. Nadamo se da će nam se želje uskoro i ostvariti!

Školske knjižničarke

Od početka rada Škole 1973. godine u knjižnici je radilo nekoliko profesorica Škole, njihovi rukopisi ostavili su trag u inventarnim knjigama knjižnice. Ipak, najvećim dijelom, od osnutka škole pa sve do odlaska u mirovinu krajem 1998. godine u Školskoj knjižnici radila je profesorica hrvatskog jezika Nada Kovačić.

Od početka 1999. godine Školsku knjižnicu vodi diplomirana knjižničarka i diplomirana komparatistica Vanja Jurilj.

Vanja Jurilj, diplomirana knjižničarka i diplomirana komparatistica radi kao stručna suradnica knjižničarka u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića od 1999. godine. Nakon završetka studija radila je u novinarstvu, marketingu i informatici. U radu u školskoj knjižnici koristi sva znanja i vještine stečene obrazovanjem, raznorodnim, međusobno nadopunjujućim, poslovima koje je radila i stalnim stručnim i osobnim usavršavanjem. Od početka rada u školskoj knjižnici vodi Mlade knjižničare, Novinarsku družinu i uređuje školski list Mihić. Kako bi unaprijedila njegovu kvalitetu, osmislila je i s Novinarskom družinom provodi projekt Zapazi, izrazi, promijeni kojem je cilj poticati i razviti kod učenika aktivan međuodnos: pojedinac – okruženje- društvo. Od 2011. godine Novinarska družina je i inicijator i jedan od glavnih nositelja višegodišnjeg projekta Škola kakvu želimo.

Međunarodni uspjesi

Autorski projekt  Zapazi, izrazi, promijeni predstavljen je i međunarodnoj stručnoj javnosti na Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama održanom 2008. godine u Zagrebu i na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Padovi 2009. godine. Na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Dohi, Katar, 2012. godine predstavljala je školu, grad Zagreb i Hrvatsku  izlaganjem na temu Sreća kao legitiman pedagoški cilj: uloga školske knjižnice. 

Zjednicu škoslkih knjižničara Hrvatske predstavljala je i na Svjetskom kongresu školskih knjižničara 2014. u Moskvi, Rusija (http://www.husk.hr/svjetski-kongres-skolskih-knjiznicara-u-moskvi-paketic-suprotnosti/) i na IFLA-inom kongresu 2016. u Cape Townu, Južnoafrička Republika (http://www.husk.hr/odrzana-je-81-ifla-konferencija-ili-svi-smo-jedno-pleme-pod-nebom/).

Angažman u stručnoj i široj društvenoj zajednici

Od 2007. godine se aktivno uključila u rad Hrvatske udruge školskih knjižničara u okviru marketinškog tima za promjenu percepcije školskog knjižničara. Od 2008. do 2010. godine je bila dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara a od travnja 2010. godine je njena predsjednica. U okviru aktivnosti za Hrvatsku udrugu školskih knjižničara organizirala je i vodila nekoliko okruglih stolova na aktualne teme iz školskog knjižničarstva: Financiranje školskih knjižnica, Školska knjižnica budućnosti, Marketing u školskoj knjižnici i Knjiga i drugi mediji. Na okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama 2010. godine na temu Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama u organizaciji Hrvatskog knjižničnog društva održala je izlaganje na temu Zagovaranje školskih knjižnica.

Pokrenula je i uz suradnike organizirala tri samostalna stručna skupa Hrvatske udruge školskih knjižničara: Horrori a priori: knjige o kojima se ne govori a tražene su o školskim knjižnicama, Split, 2011.; Školske knjižnice: ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost, Zagreb, 2012.; Znanje koje gradi mostove: jedan prilog toleranciji i razumijevanju, Vukovar, 2013.; Sine qua non školskoga knjižničarstva, Zadar 2014., Odakle dolazimo, kamo idemo - uloga knjižnice u kurikularnoj reformi, Varaždin, 2015., Čitanje i odrastanje, Rijeka, 2016., Susret znanja na susretištu rijeka, Karlovac, 2017. i  Sva lica školskih knjižnica, Supetar, 2018. 

Kao članica Povjerenstva za izradu novog Standarda za školske knjižnice bila je angažirana u njegovoj izradi, a od jeseni 2013. bila je članica Tima za izradu Strategije knjižničarstva Hrvatske do 2020. godine. Dobitnica je Nagrade Višnja Šeta za poseban doprinos školskome knjižničarstvu u 2013. godini. 

Od 2015. godine članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, a od 2016. godine Predsjednica IASL podružnice za Europu.

U proljeće 2019. godine je postala članicom Hrvatskoga knjižničnoga vijeća pri Ministartsvu kulture, a u listopadu 2019. godine bila je glavna i odgovorna organizatorica Svjetskoga kongresa školskih knjižničara održanog u Dubrovniku. 

Prilozi: